Pitam se: kako nastaju pahulje?

Snežne pahuljice nam padaju sa neba, često na vrh hladnog crvenog nosića, a da li znate gde i kako one nastaju? Mi smo malo istraživali to za vas i u nastavku možete čitati o tome kako nastaju pahulje. Svi se radujemo prvim pahuljama i snežnoj čaroliji koju nam donose – njihovom čarobnom belom plesu po vazduhu, svetlucavom belom pokrivaču koji prave i tišini i miru koji unose u svoju magičnu idilu.

Pahulje su bela, čista radost koja najveće uživanje donosi deci – ona su očarana ovim belim paperjastim konfetama koje pokušavaju da uhvate i zadrže pre nego što se otope, u njima se valjaju i ostavljaju otiske figura u snegu i od njih prave grudve i Sneška Belića. Pahulje donose najveću zabavu tokom rasputa: zimsku čaroliju i igre na snegu za decu.

Odakle nam dolaze pahulje?

Pahulje nastaju u oblacima, gde se rađaju kao ledeni kristali, koji se zatim grupišu i spajaju u jednu pahulju. Da bi se kristali formirali, potrebno je da svi uslovi u oblacima budu potaman – da vazduh bude dovoljno vlažan i da temperatura bude dovoljno niska.

Kondenzacijom vodene pare koja isparava sa zemlje, oblaci zadržavaju vlagu u vidu kapljica vode. U uslovima izuzetno hladnog vazduha, vodena para u vazduhu se zamrzne pre nego što se pretvori u vodu, pa se kapljice vode pretvaraju u led i formiraju kristale.

Pahulje mogu biti sačinjene od jednog ili više spojenih kristala, pa ih mogu sadržati i do 200. One svoj put počinju u oblaku kao veoma male, a zatim dok prolaze kroz atmosferu one rastu i grade se od većeg broja kristala, pa na zemlju padaju u snežnim grudvicama.

Padaju pahulje, s neba bele zvezde

Sigurno se se nekad zapitali zašto pahulje liče na zvezde… Iako su malene, pahuljice su jedinstvena umetnička dela, dizajn složenih prirodnih procesa koji unutar njih deluju. Nauka nam omogućava da proniknemo u ovu veličanstvenu tajnu kreacije ledenih kristala i pahulja. Njihove oblike određuje geometrija molekula vode koji se pri smrzavanju vezuju u nizove šestougaonih prstenova tipa saća. Tako osnovna ćelija kristala leda dobija oblik šestostrane prizme, koja daje osnovni šablon pahuljice.

Veličina i konačan oblik pahulje zavise od vlažnosti i temperature vazduha. Isprva, u hladnijim i suvljim delovima atmosfere, kristali formiraju najednostavnije oblike – šestougaone ploče malih dimenzija. Kako pada kroz toplije i vlažnije delove atmosfere, nailazi na vodenu paru koja se na njemu kondenzuje i dodaje mu nove slojeve molekula. Tada iz šest uglova ploče kristala počinju da rastu grane formirajući oblik šestokrake zvezde i on raste i razvija se u veće, složenije i kitnjastije oblike.

Vrste kristala – bogatstvo oblika i šara

Kada golim okom gledate pahulje snega koji pada, vidite ih kao obične bele tačke ili sitne grudvice. Međutim, ako kristale pahulja pažljivo pogledate pod lupom ili mikroskopom, videćete fascinantnu raznolikost oblika i šara – od jednostavnih geometrijskih formi do zadivljujućih fraktalnih struktura, od čistih i pravih linija do kitnjastih filigranskih čipki. Do sada je čovek napravio popis od čak 121 vrste kristala, a uvek se pojavljuju i neke nove egzotične vrste. Ipak po formi njihove osnovne strukture, mogu se razlikovati neki opšti tipovi. Mi ćemo ovde pomenuti one najpoznatije i najlepše vrste kristala.

  • Prizme su najmanji i najjednostavniji od oblika, koji nastaju u prvoj fazi rasta kristala. One mogu da budu različitih proporcija, mogu izgledati kao tanke ravne šestougaone pločice, mogu biti punijeg volumena poput dijamanata, a mogu izgledati i kao vitki šestougaoni stubići, nalik na drvene olovke.
  • Zvezdaste pločice su tanki, ravni kristali sa središnjom osnovom u obliku ravne šestougaone ploče sa šest širokih krakova koji formiraju oblik zvezde.
  • Sektorske pločice su kristali koji imaju vidljivo definisanu podelu na šest jednakih delova i čiji kraci imaju istakute i kompleksne krajeve, pa podsećaju na cvetove sa šest latica.
  • Zvezdasti dendriti su najpopularniji tip kristala, čija se šara najviše koristi na božićnim ukrasima, oblik koji zamišljate kada pomislite na pahulju. Oni imaju oblik zvezde sa šest glavnih grana koje se protežu od centra, a koje i same imaju svoje bočne grane, po čemu su i dobili svoje ime – dendrit znači „sličan drvetu“.
  • Paprat- zvezdasti dendriti su najkitnjastija varijacija kristala čije glavne grane imaju toliko bočnih grana da liče na grančice paprati.

Ne postoje dve iste pahuljice

Pahulje su poznate po tome što je svaki njen kristal unikatno umetničko delo prirode, pa koliko god milijardi njih palo sa neba, nikada na tlo neće pasti dve potpuno iste pahulje. Ovo nije samo mit, već naučna činjenica – verovatnoća da nastanu dve indentične pahuljice skoro da je jednaka nuli. Prvi razlog su atmosferski uslovi kroz koje pahuljice prolaze, a koji nikada nisu identični, a drugi je molekularna struktura leda, koja u sebi sadrži i nasumično raspoređene molekule različite od ostalih, koji čine svaki kristal unikatom.

Uživanje u snežnoj čaroliji uz Eurocrem

Sada kad sve ovo znate o pahuljicama, cenite svaki dan ispunjen ovim malim belim magičnim darovima sa neba. Naročito poslednjih godina kada zbog klimatskih promena imamo zime sa malo snega. Čim ugledate prve pahulje, zasladite dan uz svoj omiljen Eurocrem proizvod, pa izađite napolje i iskoristite ga za uživanje u snežnoj čaroliji i igri i radosti na snegu.